Psihologija postblagdanskog kaosa
Blagdani su razdoblje radosti, darivanja i zajedništva, no čim se svjetla ugase, mnogi Hrvati se suočavaju s istim problemom: dom se puni neredom nevjerojatnom brzinom. Kao stručnjaci za mentalno zdravlje, znamo da fizički prostor često zrcali naše unutarnje stanje, a postblagdanski period je specifičan po visokoj razini emocionalnog i kognitivnog opterećenja.
Gomilanje novih stvari i darova
Jedan od najočitijih razloga za brže stvaranje nereda je priljev novih predmeta. Darovi koje smo primili često nemaju svoje određeno mjesto u ormarima ili na policama. Dok god svaka stvar ne dobije svoju 'adresu’, ona će seliti s jedne površine na drugu, stvarajući vizualni kaos koji povećava razinu kortizola, hormona stresa.
- Problem prostora: Većina domova je već popunjena prije blagdana.
- Odgađanje odluka: Često ne znamo kamo s darovima koji nam nisu odmah potrebni, pa ih ostavljamo 'za kasnije’.
- Emocionalna vezanost: Teško nam je baciti ambalažu ili stare stvari kako bismo napravili mjesta za nove.
Narušavanje rutina i mentalni zamor
Tijekom blagdana naše uobičajene navike čišćenja i organizacije često padaju u drugi plan. Kada se nakon razdoblja opuštenosti pokušamo vratiti u rutinu, suočavamo se s takozvanim zamorom od odlučivanja. Nakon planiranja obroka, kupovine darova i društvenih obveza, naš mozak jednostavno nema snage za svakodnevno pospremanje.
Hrvati su poznati po gostoljubivosti, što znači da su domovi tijekom blagdana bili puni ljudi, a to neminovno ostavlja tragove. Važno je razumjeti da je ovaj nered privremen i da ne definira vašu sposobnost održavanja doma. Ključ je u malim koracima i suosjećanju prema sebi dok se polako vraćate u uobičajeni životni ritam.
