Godine 1974. nekoliko farmera u kineskoj pokrajini Shaanxi, kopajući bunar, naišlo je na čudne krhotine gline. Tada nitko nije mogao ni zamisliti da će ovo slučajno otkriće dovesti do jednog od najvećih arheoloških otkrića 20. stoljeća — Terakota vojske. Nakon godina iskopavanja, svijet je vidio oko 8.000 jedinstvenih glinenih ratnika u prirodnoj veličini koji su više od 2.200 godina čuvali mir svog vladara. No, s vremenom je postalo jasno: to je samo uvod u znatno veću tajnu.
Vojska je tek dio veličanstvenog pogrebnog kompleksa prvog cara ujedinjene Kine — Qin Shi Huanga. Njegova grobnica je pronađena, ali do danas nije otvorena. Za to postoji nekoliko ozbiljnih razloga.
Grad ispod zemlje
Službeni naziv objekta je mauzolej Qin Shi Huanga. Nalazi se u blizini suvremenog grada Xi’ana i, prema procjenama UNESCO-a, zauzima više od 56 četvornih kilometara. Izgradnja je trajala gotovo 40 godina i završena je oko 208. godine prije Krista. Iznad podzemnog kompleksa nasut je ogroman humak visok oko 75 metara, ispod kojeg se vjerojatno skriva pravi podzemni grad.
Starokineski povjesničar Sima Qian opisao je grobnicu kao raskošnu palaču s dvoranama, stropom ukrašenim „zvijezdama“ od bisera i rijekama žive koje su simbolizirale vode Kine. Prema njegovim riječima, unutra su mogle biti i zamke za pljačkaše — mehanizmi poput samostrela. Koliko su ti opisi točni, teško je reći, ali suvremena istraživanja tjeraju nas da ih shvatimo ozbiljno.
Znanstveni signali za uzbunu
Geofizička mjerenja oko humka pokazala su abnormalno visoku razinu žive — 20 do 50 puta višu od prirodne pozadine. To može ukazivati i na onečišćenje tla i na stvarnu prisutnost velikih količina žive unutar grobnice. Osim toga, istraživanja georadarom otkrila su šupljine i složene unutarnje strukture koje sugeriraju višerazinsku građu. Sve to samo pothranjuje interes, ali istovremeno i upozorava.
Zašto grobnicu ne otvaraju
Unatoč senzacionalnim nalazima u okolici, nitko se ne usuđuje dirati središnju pogrebnu komoru cara. Glavni razlog je očuvanje. Grobnica je hermetički zapečaćena prije više od dva tisućljeća, čime je stvorena jedinstvena mikroklima. Nagla promjena temperature, vlažnosti i pristup kisika mogli bi trenutno uništiti organske materijale — svilu, drvo, lak, boje i dokumente.
Arheolozi dobro pamte lekcije iz prošlosti. Kada je Terakota vojska prvi put iskopana, jarke boje na kipovima počele su se ljuštiti doslovno u roku od nekoliko minuta nakon kontakta sa zrakom. Suvremene metode konzervacije postale su znatno bolje, ali razmjeri grobnice Qin Shi Huanga čine rizike neusporedivo većima. Upravo zato kineske vlasti slijede princip: „Ne iskopavaj ako ne možeš sačuvati“. Trenutna razina tehnologije, prema mišljenju stručnjaka, još uvijek ne jamči siguran ishod.
Opasnost od žive i politički faktor
Postoje i drugi razlozi. Ako se unutra doista nalaze „rijeke žive“, njihova dekompresija mogla bi uzrokovati ozbiljnu ekološku i zdravstvenu prijetnju. Rad u takvim uvjetima zahtijevao bi sudjelovanje ne samo arheologa, već i kemijskih inženjera te stručnjaka za toksične materijale. Osim toga, Qin Shi Huang je simbolična figura nacionalnog značaja, te bi bilo kakva pogreška tijekom iskopavanja mogla izazvati veliki skandal.
Faktički, grobnica Qin Shi Huanga jedna je od najistraženijih, ali istovremeno i najneotvorenijih građevina na svijetu. Više od 2.200 godina ona ostaje netaknuta vremenska kapsula. Možda će jednog dana tehnologija omogućiti njezino otvaranje bez štete za baštinu, no do tada, grobnica nastavlja šutke čuvati svoje tajne.
