Dragocjena, mirisna smola koja je sinonim za blagdansko vrijeme i sve popularnija u wellness industriji suočava se s ozbiljnom prijetnjom – njezini prirodni izvori se ubrzano uništavaju. Tamjan, koji mnogi Hrvati poznaju prvenstveno kroz katoličko bogoslužje, danas je postao ključni dio globalne wellness industrije vrijedne nevjerojatnih 5,6 bilijuna eura.

Miris povijesti i tradicije pred nestankom
Tamjan se dobiva isključivo iz stabla Boswellia, a poznat je kao jedan od najstarijih trgovačkih artikala na svijetu. Osim biblijskog značaja, stoljećima se koristi u indijskoj i kineskoj medicini, a danas se koristi za meditaciju, liječenje i vjerske rituale širom Hrvatske i svijeta. Međutim, berači u Somalilandu i okolnim regijama Afrike upozoravaju da su šume Boswellije na rubu kolapsa.
Zbog sve veće potražnje, stabla se pretjerano zasijecaju radi dobivanja smole. Tradicionalno se smola sakuplja štedljivo, no danas se mnoga stabla iscrpljuju do razine s koje se ne mogu oporaviti. Znanstvenici procjenjuju da je stablu potrebno i do 10 godina za oporavak od štete nanesene prekomjernim iskorištavanjem.

Klimatske promjene i ekonomski pritisak
Osim prekomjerne sječe, stabla Boswellije ugrožavaju i klimatske promjene, najezde drvnih kornjaša i ispaša stoke. Studija objavljena u časopisu Nature predviđa da će se proizvodnja tamjana prepoloviti u idućih 20 godina. Posebno je alarmantno što u mnogim populacijama nedostaje mladih stabala jer prirodna regeneracija izostaje već desetljećima.
Ekonomski pritisak na berače je golem. Dok se tamjan na zapadnom tržištu prodaje po visokim cijenama, berači često dobivaju tek mali djelić te vrijednosti. Kada cijene padnu, a tamjan ostane jedini izvor prihoda, berači nemaju drugog izbora nego još agresivnije zasijecati stabla, što stvara začarani krug uništenja.

Digitalna rješenja za spas antičke smole
Kako bi se spasila ova dragocjena sirovina, razvijaju se inovativna rješenja. Timovi stručnjaka pokrenuli su aplikacije za sljedivost koje koriste GPS oznake i fotografije za praćenje svake serije smole. Cilj je povezati berače izravno s kupcima i osigurati da smola dolazi iz održivih izvora.
Ove aplikacije ne prate samo prodaju, već i zdravlje samih stabala. Agenti na terenu bilježe starost, visinu i broj rezova na svakom stablu, prateći njihovo stanje svakih šest mjeseci. Do sada je kroz ovaj sustav obuhvaćeno preko 8.000 berača, a edukacije o prilagodbi klimatskim promjenama pomažu im da očuvaju šume koje su njihovo nasljeđe.

Uloga Katoličke crkve u očuvanju
Iako Katolička crkva čini samo oko 5% globalnog tržišta tamjana, njezin moralni utjecaj je neprocjenjiv. Stručnjaci vjeruju da bi inicijativa iz samog Vatikana mogla potaknuti cijelo tržište na etičnije i održivije poslovanje. Svaka zrnca tamjana koja mirišu u crkvama od Dubrovnika do Osijeka nose sa sobom priču o beračima koji u teškim uvjetima pokušavaju sačuvati ovo sveto drvo za buduće generacije.
