Misteriji koje znanost ne može objasniti
Suvremena znanost pruža prilično složenu sliku većine stranica ljudske povijesti. Znamo dosta o događajima i načinu života ljudi prije tisuće godina. No, i dalje postoje stranice u povijesti koje znanstvenici ne mogu objasniti. Časopis Interesting Engineering sastavio je popis najvećih povijesnih zagonetki za koje nema objašnjenja.
Povijesne zagonetke navedene u nastavku ne temelje se na legendama ili nagađanjima. Riječ je o stvarnim događajima ili artefaktima o kojima postoji mnogo pitanja, a malo odgovora.
Grobnice Kleopatre i Aleksandra Makedonskog
Unatoč stoljećima potrage, posljednja počivališta dviju ikona antičkog svijeta – egipatske kraljice Kleopatre i osvajača pola svijeta Aleksandra Makedonskog – doša do danas nisu otkrivena. Antičke kronike tvrde da je Kleopatra pokopana pokraj Marka Antonija u kraljevskoj grobnici nedaleko od Aleksandrije. Međutim, snažni potresi, slijeganje tla i porast razine Sredozemnog mora značajno su promijenili topografiju antičke metropole.

Što se tiče Aleksandra, povijesni tekstovi govore da je nakon njegove smrti 323. godine pr. Kr. tijelo prevezeno u Egipat i pokopano u Aleksandriji. Rimski su se vladari kasnije hvalili posjetima njegovoj grobnici, ali gdje se točno to mjesto nalazi, ostaje nam nepoznato.
Izgubljena kolonija Roanoke
Kolonija Roanoke, osnovana 1587. godine na otoku uz obalu današnje savezne države Sjeverna Karolina (SAD), bila je prvi značajan pokušaj Engleske da kolonizira Novi svijet. Kada se guverner John White vratio iz Engleske tri godine kasnije, zatekao je naselje potpuno prazno. Nije bilo nikakvih tragova sukoba ni tijela poginulih.
Jedini trag bila je riječ „CROATOAN” urezana na stupu – naziv susjednog otoka i lokalnog plemena. Arheološka i etnografska istraživanja sugeriraju da su se doseljenici možda raspršili i integrirali s autohtonim narodima zbog gladi, epidemija ili sukoba. Međutim, nijedna hipoteza ne obuhvaća sve detalje, a ostaci kolonista nikada nisu pronađeni.
Nestale civilizacije Amazonije i Indije
Tijekom većeg dijela 20. stoljeća prevladavalo je mišljenje da amazonski tropi nisu mogli uzdržavati razvijena društva. Ovu su ideju opovrgli laserski skeneri terena i iskapanja koja su otkrila mreže putova, utvrđene gradove, trgove i umjetno modificirane krajolike pod gustom šumom.

Ova otkrića ukazuju na to da je prije europske invazije regija mogla biti dom milijunima ljudi. Uzroci kolapsa ovih kultura još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Analogna neizvjesnost okružuje civilizaciju doline Inda, jednu od najstarijih urbanih kultura, koja se ugasila oko 1900. godine pr. Kr. Njezine su metropole evakuirane postupno, bez razaranja. Geološki dokazi govore o promjeni riječnih korita i dugotrajnim sušama, ali nedešifrirano pismo otežava analizu uzroka.
Geoglifi u pustinji Nazca
Na suhim visoravnima južnog Perua između 500. pr. Kr. i 500. godine n. e. pojavile su se stotine divovskih geoglifa – crteža na tlu poznatih kao linije Nazca. Oni prikazuju životinje, biljke, geometrijske uzorke i duge ravne linije, najbolje vidljive iz ptičje perspektive. Istraživanja su pokazala da su figure stvorene uklanjanjem gornjeg sloja tamnog kamenja, čime se ogolilo svjetlije tlo. Suha klima osigurala je njihovu očuvanost.
Iako neke linije imaju astronomske markere, nijedna teorija ne obuhvaća svu raznolikost i grandioznost. Bez pisanih zapisa, kultura Nazca ostaje jedna od najzagonetnijih u Andama.
Mehanizam s Antikitere
Mehanizam s Antikitere je metalni uređaj otkriven među ostacima grčkog broda koji je potonuo oko 100. godine pr. Kr. Artefakt predstavlja najsloženije inženjersko djelo antičkog doba koje je došlo do našeg vremena. Sastojeći se od brončanih zupčanika, služio je za izračunavanje položaja nebeskih tijela, pomrčina i astronomskih razdoblja s nevjerojatnom preciznošću.

Međutim, ostaju pitanja: tko je bio autor, koliko su bili rašireni slični uređaji i zašto je to znanje nestalo na gotovo tisuću godina. Sama prisutnost mehanizma s Antikitere ukazuje na to da u našem znanju o antičkom svijetu postoji golema praznina, čije razmjere možemo samo nagađati.
Ostala zanimljiva povijesna otkrića
Nedavno su znanstvenici otkrili da ogromne kamene statue na Uskršnjem otoku nisu stvarane kao jedinstven „državni projekt”, već snagama mnogih malih neovisnih skupina lokalnih stanovnika. Istovremeno su radile desetke odvojenih radionica s vlastitim tehnikama rezbarenja. To znači da se izrada statua temeljila na suradnji srodnih zajednica, a ne na strogoj upravi odozgo.
Također, istraživanja su potvrdila sudjelovanje žena u gladijatorskim borbama Starog Rima. Većina žena gladijatorica vjerojatno su bile robinje, iako su pojedini slučajevi uključivali i predstavnice viših klasa koje su sudjelovale u pokaznim borbama.
