Jeste li znali za nevjerojatnu transformaciju azijskih žaba?
U srcu Indije i jugoistočne Azije, s prvim monsunskim kišama, obične azijske žabe (Duttaphrynus melanostictus) doživljavaju nevjerojatnu transformaciju. Mužjaci, inače čokoladno smeđi, u samo nekoliko minuta postaju jarko limun žuti!
Ova fascinantna promjena boje, potaknuta hormonima, traje do dva dana i ključna je za njihov kratki, ali intenzivni dvodnevni ritual parenja. Za razliku od mnogih životinja gdje jarke boje privlače partnere, kod ovih žaba funkcija je sasvim suprotna: mužjaci postaju žuti kako bi odbili druge mužjake, signalizirajući 'Ja sam mužjak, potraži ženku!’
Znanstvenici sa zoološkog vrta Schönbrunn u Beču proveli su zanimljivo istraživanje koristeći 3D ispisane modele žaba. Postavili su smeđe i žute modele među prave žabe koje su se okupljale za parenje. Otkrili su da su mužjaci ignorirali žute modele, ali su često pokušavali pariti se sa smeđim, što je odgovaralo boji ženki. To jasno sugerira da se žabe 'kodiraju’ bojama kako bi izbjegle zabunu identiteta.
Susanne Stückler, voditeljica studije, objašnjava da su u vrstama s 'eksplozivnim razmnožavanjem’ pogrešna sparivanja česta. Budući da je razdoblje parenja tako kratko, žabe moraju vrlo brzo pronaći partnera, a konkurencija je žestoka jer je ženki manje. U žaru parenja, mužjaci se mogu pokušati pariti s drugim mužjacima, pogrešnim vrstama žaba, ribama, pa čak i neživim predmetima. Žuta boja je, čini se, evolucijsko rješenje za ovaj problem identifikacije partnera u uvjetima velike gustoće i stresa.
Za razliku od kameleona ili hobotnica koji mijenjaju boju u sekundama, mužjacima ove žabe treba oko 10 minuta da postanu žuti. To je zato što proces pokreću hormoni, poput adrenalina, koji preuređuju pigmente u specijaliziranim stanicama kože zvanim kromatofori. Ovo otkriće moglo bi promijeniti način na koji znanstvenici shvaćaju evoluciju boja u životinjskom svijetu, čak i kod karizmatičnijih skupina poput ptica ili leptira, naglašava Rayna Bell s Kalifornijske akademije znanosti.
Unatoč 'suradnji’ u izbjegavanju pogrešnog parenja, konkurencija je i dalje brutalna. Mužjaci se bore, udaraju i pokušavaju svrgnuti druge mužjake koji se već pare. Ponekad više mužjaka istovremeno pokušava pariti istu ženku, stvarajući 'lopte za parenje’, što čak može dovesti do utapanja ženke. Dodatno, klimatske promjene prijete ovom precizno sinkroniziranom događaju. Promjene u monsunskim obrascima mogu poremetiti ključni kratki period za razmnožavanje, ugrožavajući opstanak vrste ako se mrijest dogodi prije dugog sušnog razdoblja.
