Prije otprilike 8.000 godina, mnoge civilizacije cvjetale su na ravnicama koje su sada potopljene Sjevernim i Baltičkim morem. Danas znanstvenici iz raznih sjevernoeuropskih istraživačkih institucija provode veliku studiju kako bi analizirali ove regije i pronašli dokaze o tim prošlim civilizacijama.
Utrka s vremenom i vjetroelektranama
Vrijeme je od presudne važnosti, jer su mnoge regije koje znanstvenici žele istražiti ujedno i vrhunske lokacije za postavljanje vjetroelektrana potrebnih za borbu protiv porasta razine mora u današnje doba. Između 8.000 i 6.000 godina prije Krista, Sjeverno i Baltičko more uopće nisu bila mora. Umjesto toga, bile su to prostrane ravnice koje su bile dom drevnim ljudskim civilizacijama. No, kako se zavjesa spuštala na posljednje ledeno doba, razine vode su porasle i potopile ova niska područja, brišući gotovo svaki trag naprednih društava.
“Prije dvadeset tisuća godina, globalna razina mora bila je 130 metara niža nego danas. S progresivnim globalnim zatopljenjem i porastom razine mora, jedinstveni krajolici, dom ljudskim društvima tisućljećima, nestali su,” izjavio je Vincent Gaffney, voditelj Centra za istraživanje potopljenih krajolika.
Istraživački centar za potopljene krajolike Sveučilišta u Bradfordu u Velikoj Britaniji, Geološki zavod TNO iz Nizozemske, Pomorski institut Flandrije i Sveučilište u Yorku uskoro će istražiti ove davno izgubljene civilizacije u sklopu suradnje poznate kao SUBNORDICA. Jedna od drevnih zemalja koju projekt namjerava istražiti je Doggerland, za koji se vjeruje da je cvjetao u regiji Sjevernog mora prije oko 8.200 godina.
Napredna tehnologija u službi arheologije
Znanstvenici će koristiti najsuvremenije alate kako bi mapirali morsko dno i rekonstruirali prošlost:
- Napredno mapiranje morskog dna i računalne simulacije izgubljenih naselja.
- Alati umjetne inteligencije (AI) za analizu podataka.
- Seizmička i akustična istraživanja.
- Analiza podataka iz magnetometarskih istraživanja za identifikaciju tresetišta i riječnih kanala.
Danas ta zemlja uglavnom čini obalni pojas koji je pod razvojem dok nacije Sjevernog mora instaliraju vjetroelektrane na moru. Ova golema ekspanzija infrastrukture zelene energije mogla bi ograničiti znanstveni pristup tim područjima, zbog čega projekti poput SUBNORDICA-e žure istražiti područje prije nego što bude prekasno. Dok se nacije bore protiv rastućih mora, znanstvenici nastoje otkriti što se dogodilo s prapovijesnim ljudima koji su slično doživjeli porast temperature koji je na kraju nadvladao njihove civilizacije.
