Nova studija baca svjetlo na pet ključnih epoha u razvoju ljudskog mozga, otkrivajući da se te faze ne podudaraju s kronološkom dobi na način koji bismo možda instinktivno očekivali. Dok se često pretpostavlja da je biološka progresija starenja spor i ujednačen proces, nalik neprekinutom kucanju sata, ljudska biologija je, kako se čini, znatno složenija i dinamičnija.
Prošle godine, znanstvenici sa Sveučilišta Stanford otkrili su da brze biomolekularne promjene u našim 40-ima i 60-ima drastično ubrzavaju pokazatelje starenja. Godinu dana kasnije, neuroznanstvenici sa Sveučilišta Cambridge otkrili su slične markere različitih ‘epoha’ u ljudskom mozgu. Rezultati ove značajne studije objavljeni su u prestižnom časopisu Nature Communications.
Prva karta ožičenja mozga tijekom životnog vijeka
‘Znamo da je ožičenje mozga ključno za naš razvoj, ali nam nedostaje šira slika o tome kako se ono mijenja tijekom našeg života i zašto’, izjavila je Alexa Mousley, glavna autorica studije sa Sveučilišta Cambridge, u priopćenju za medije. ‘Ova studija je prva koja identificira glavne faze ožičenja mozga tijekom ljudskog životnog vijeka.’
Kako bi pratile ove promjene, Mousley i njezin tim provele su difuzijsko snimanje – vrstu magnetske rezonancije (MRI) koja prati molekule vode u tijelu – koristeći devet različitih skupova podataka, obuhvaćajući gotovo 4.000 ljudi, u dobi od samo nekoliko mjeseci pa sve do 90 godina. Specifično, istraživači su promatrali kako se molekule vode kreću kroz moždano tkivo i kako se to kretanje mijenja s dobi mozga.
Četiri prekretnice i pet epoha mozga
Ono što su otkrili jest da mozak pokazuje četiri glavne ‘prekretnice’ gdje se njegova struktura (ili topologija) u suštini rekonfigurira. Prva faza proteže se od rođenja do otprilike devete godine života. Iako se često spominje statistika da ljudski mozak nije potpuno formiran do 25. godine, autori su otkrili da se ova adolescentska faza zapravo proteže do oko 32. godine u prosjeku (to ne znači da su ljudi u ranim tridesetima funkcionalno tinejdžeri, već samo da dijele slične moždane topologije). Od tada, sljedeća promjena dogodila se oko 66. godine – doba poznato kao ‘rano starenje’ – i konačno, 83. godine, što je pokrenulo eru ‘kasnog starenja’.
Karakteristike svake moždane ere
Svaka pojedinačna moždana epoha definirana je određenim karakteristikama. Istraživači su identificirali sljedeće faze i njihove glavne značajke:
- Dječji mozak (rođenje do ~9 godina): Obuzet je konsolidacijom mreža dok siva i bijela tvar brzo rastu.
- Adolescentski mozak (~9 do ~32 godine): Povećava se neuronska učinkovitost, što omogućuje složenije spoznajne funkcije.
- Mozak odraslih (~32 do ~66 godina): Ta učinkovitost počinje se stabilizirati; ovo je najduža od svih moždanih epoha.
- Rano starenje (~66 do ~83 godine): Karakterizirano je postupnim padom u neuronskoj učinkovitosti i strukturnoj organizaciji.
- Kasno starenje (od ~83 godine nadalje): Tijekom ove posljednje moždane ere dolazi do izraženijeg pada i rekonfiguracije moždanih struktura.
‘Gledajući unatrag, mnogi od nas osjećaju da su im životi bili obilježeni različitim fazama. Ispostavilo se da i mozgovi prolaze kroz te epohe’, rekao je Duncan Astle, koautor studije sa Sveučilišta Cambridge, u priopćenju za medije. ‘Razumijevanje da strukturni put mozga nije pitanje stabilnog napredovanja, već je riječ o nekoliko glavnih prekretnica, pomoći će nam identificirati kada i kako je njegovo ožičenje ranjivo na poremećaje.’ Ovo dublje razumijevanje moždanih epoha moglo bi pomoći znanstvenicima da bolje shvate kako starenje utječe na neuronsko ožičenje, što pak može utjecati na jezik, pamćenje i pažnju.
