Duž obale Južne Afrike istraživači su otkrili nevjerojatne strukture — mikrobiolite. Ti „živi kamenčići” prije su smatrani gotovo izumrlim fosilima. Međutim, pokazalo se da su izuzetno aktivni biološki mehanizmi sposobni pročišćavati atmosferu od ugljičnog dioksida rekordnom brzinom.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications.
Što su mikrobioliti?
To su drevne zajednice mikroorganizama koje apsorbiraju minerale otopljene u vodi i pretvaraju ih u čvrste stijene (kalcijev karbonat). Slični su koraljnim grebenima, ali ih ne grade životinje, već mikrobi. Ove strukture su jedni od najstarijih dokaza života na Zemlji.
Znanstvenici pod vodstvom morske biogeokemičarke Rachel Sipler otkrili su da ovi mikrobni sustavi rade značajno učinkovitije od većine ekosustava na planetu. Strukture su sposobne rasti vertikalno 5 cm (2 inča) svake godine.
Jedan kvadratni metar mikrobiolita godišnje apsorbira 9 do 16 kg ugljičnog dioksida. Područje „živih kamenčića” veličine teniskog terena apsorbira jednako ugljika kao 1,2 hektara (3 akra) šume.
Najveće iznenađenje za znanstvenike bilo je to što ti organizmi apsorbiraju ugljik 24 sata dnevno. Ranije se smatralo da ovise isključivo o fotosintezi (sunčevoj svjetlosti). Međutim, ispostavilo se da mikrobi noću koriste druge metaboličke procese, slične onima koje koriste stvorenja u dubokomorskoj tami oceana.
Zašto je to važno za klimu?
Za razliku od močvara ili šuma, gdje se ugljik akumulira u organskoj tvari (koja se s vremenom razgrađuje), mikrobioliti ga pretvaraju u stabilne mineralne naslage. To ih čini jednim od najpouzdanijih načina dugoročnog skladištenja ugljika u prirodi.
„Ove drevne formacije ne samo da preživljavaju – one napreduju u najsurovijim uvjetima gdje bi drugi organizmi propali”, istaknula je dr. Rachel Sipler.
